album-art

00:00

VIDEO DANA

Balkanskom ulicom gost Džej Ramadanovski

Kao nagradu, dobila bi drogu.

Svake godine desetine hiljada devojčica i žena završe kao žrtve trgovine ljudima, a na njima se zarađuju milioni evra; žrtve su najčešće iz diskriminiranih etničkih grupa ili siromašnih krajeva.

– Nekad sam krivila samu sebe. Govorila sam da im zapravo dopuštam da mi to rade. Ja sam prljava. Ja sam kriva – počinje svoju potresnu ispovest Loren Čopek. Pre pet godina, kad joj je bilo samo 14 godina, upala je začarani krug prostitucije.

Sada vidim da sam bila samo dete – priča Loren, koja ovih dana boravi u sigurnoj kući za žrtve prostitucije. Ona je jedna od mladih Indijanki u Kanadi i njena tužna priča, nažalost, nije retkost.

Kanadski Indijanci čine samo četiri odsto populacije, ali oni su više od polovine svih kanadskih žrtava trgovine seksom. Razlozi su komplikovani, ali ukorenjeni su u siromaštvu, rasizmu i zlostavljanju, piše CNN. Dajan Redski, koja se brine za žrtve seksualne eksploatacije, kaže da duga istorija rasizma u Kanadi stvara ciklus nasilja i eksploatacije.

– Teško je boriti se protiv stereotipa kada čitavo društvo diskriminiše žene i devojčice. U to je upleteno veoma mnogo nasilja i onda se sve to pretvori u trgovinu ljudima – kaže ona.

https://www.youtube.com/watch?v=IB9akHdb-xk

Tanai Litl imala je samo 11 godina kada je postala prostitutka. Jedna starija devojka davala joj je drogu, a kad je malena postala  narkomanka, prodavala ju je muškarcima.

– Sećam se da me jednom stavila u sobu i onda su dvojica muškaraca, jedan po jedan, došli u tu sobu. Seksala bih se s njima i onda sam opet dobila drogu – priča Tanai i dodaje da je bila stravično kažnjavana ako bi odbila mušteriju.

– Ili bi me pretukli ili bi me grupno silovali – objašnjava ona.

– Te devojčice moraju svakog dana da donesu svom makrou po hiljadu-dve dolara, ili… – kaže Dajan Redski u dodaje da istraživanja pokazju da Indijanke imaju pet puta veće šanse za nasilnu smrt od bilo koje druge etničke grupe u Kanadi.

– Još uvek živimo u društvu koje progoni Indijanke. Štaviše, dokazano je da postoji posebno tržište Indijankama. Sve to dovodi do društva u kojem one nisu prihvaćene kao ravnopravni ljudi – dodaje ona..

izvor:Srbija Danas