album-art

00:00

VIDEO DANA

Balkanskom ulicom gost Džej Ramadanovski

Lider radikala Vojislav Šešelj oslobođen je po svih devet tačaka optužnice, saopštilo je veće haškog tribunala. Šešelj sa osmehom dočekao vest, region šokiran.

Haški tribunal oslobodio je lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja su ga teretile da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba i proterivanje Hrvata iz Vojvodine.

Vojislav Šešelj je od danas slobodan čovek – rekao je sudija Antoaneti.

Pre nego što je izgovorio ove reči Antoaneti je rekao da lider radikala nije kriv ni po jednoj od tačaka optužnice.

– Po tački 1. – progon i zločin protiv čovečnosti: Nije kriv; Tačka 4. ubistvo: Nije kriv; Tačka 8. mučenje: Nije kriv; Tačka 9. okrutno postupanje: Nije kriv; Tačka 10. deportacije: Nije kriv; Tačka 11. nehumana dela: Nije kriv;  Tačka 12. Razaranje i pustošenje: Nije kriv; Tačka 13. Uništavanje religijskih i obrazovnih objekata: Nije kriv; Tačka 14. pljačkanje javne i privatne imovine: Nije kriv – nabrajao je predsednik pretresnog veća.

Šešelj je izricanje presude dočekao u Beogradu. Podsetimo, u svom nalogu od 16. marta, veće je ocenilo da nije potrebno Šešelja dovoditi u Hag, ali mu je ila ostavljena mogućnost da prati ovu presudu putem video-veze, što je Šešelj odbio.

Nakon izricanja presude, u prostorijama Srpske radikalne stranke usledilo je slavlje. Lider radikala se potom pojavio pred novinarima i poručio da je mogao “bar malo da dobije, da neprijatelji ne bi besneli”.

Domaća javnost pozdravlja i osuđuje presudu Šešelju, a Tužilaštvo Haškog tribunala je poručilo da je “uzelo na znanje presudu” i da će razmotriti da li ima osnova za žalbu.

Presuda Šešelju glavna je vest u svim svetskim medijima. Sajt Bi-Bi-Si ispratilo je izricanje presude lideru radikala uz opasku da je oslobođen “srpski ultranacionalista”.

Burno su reagovali mediji u regionu, ali i bosanski i hrvatski zvaničnici.

Od šoka ne može da se oporavi ni sudija Flavija Latanci. Ona je u izdvojenom mišljenju, u odnosu na oslobađajuću presudu iznela svoje  stavove zašto je glasala drugačije od dvojice kolega u sudskom veću, odnosno zašto smatra da je Šešelj kriv za optužbe za koje se tereti.

On je, za razliku od dvojice kolega – sudija Žan Klod Antoanetija i Mandiaje Ni Janga, uverena da je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izvršen rasprostranjen i sistematski napad, kao i da su u tom kontekstu počinjeni zločini protiv covecnosti, između ostalog i u Vojvodini, navodi se u sažetku njenog delimično suprotnog mišljenja koje je objavio tribunal.

Navodi i da smatra da većina članova veća prilikom donošenja presude nije uzela u obzir klimu zastrašivanja kojoj je Vojislav Šešelj izlagao svedoke, kao i da veće nije pružilo dovoljno obrazloženja, ili nikakvo obrazloženje, kojima bi potkrepilo svoje zaključke.

Latanci je takođe zakljucila da su njene kolege oslanjaju na razloge koji nisu relevantni da bi se isključila odgovornost Vojislava Šešelja “čime je presuda prepuna razmatranja koja se odnose pre na ius ad bellum i na ustavno pravo bivše Jugoslavije nego na ius in bello”.

Na osnovu predočenih dokaza sudija Latanci je uverena da je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izvršen rasprostranjen i sistematski napad, kao i da su u tom kontekstu počinjeni zločini protiv čovečnosti, između ostalog i u Vojvodini (Srbija), navodi se u dokumentu.

On je, nasuprot većini u veću, zaključila da je veće usvojilo brojne dokaze koji utvrđuju postojanje udruženog zločinackog poduhvata koji je imao za cilj da primora neSrbe da napuste delove bivše Jugoslavije činjenjem zločina. Slično tome, zaključila je da su ispunjeni svi uslovi da se Vojislavu Šešelju izrekne osuđujuca presuda za fizičko počinjenje krivicnog dela progona putem direktnog i javnog omalovatavanja nesrpskih civila u govoru odrtanom u Hrtkovcima 6. maja 1992. Ona smatra da postoje dovoljni dokazi potrebni za zaključak da je Šešelj podsticao zločine koji mu se optužnicom stavljaju na teret (sa izuzetkom pljačke) putem svojih huškačkih govora.

Takođe je zaključila da nijedan razuman presuditelj o činjenicama nije mogao da odbaci odgovornost Vojislava Šešelja za pomaganje i podržavanje pružanjem materijalne i moralne podrške svojim dobrovoljcima kao i svojim značajnim doprinosom zločinima koji su ti dobrovoljci počinili.

Tok suđenja

Presudu je čitao predsednik pretresnog veća sudija Žan Klon Antoaneti. On je rekao da se čita sažetak presude, da je tokom procesa salušano 99 svedoka, da prikupljeno 1400 dokaznih predmeta, kao i da presuda broji više od 100 strana.

Antoaneti je podsetio da Tužilaštvo tvrdi da je Šešelj učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa Slobodanom Miloševićem, vojnim i paravojnim snagama, “četnicima” i “šešeljevcima”.

– Glavna uloga Vojislava Šešelja bila je rasparivanja mržnje i regrutovanje dobrovoljaca koji su išli na teren, pa integrisani u srpske snage, koje su delovale u BiH i Hrvatskoj – saopštilo je Veće.

Antoaneti je rekao da tužilac ne tvrdi da je Šešelj bio vojni starešina, ali mu pripisuje velika ovlašćenja u zonama sukobama, koje je Šešelj navodno posećivao da bi “osnažio moral dobrovoljaca”. Tužilac tvrdi da je Šešelj imao direktna ovlašćenja nad dobrovoljcima, ali i da je neke čak i odlikovao dodelivši im titulu vojvode, koju je i sam nosio.

Drugi deo tužbe se odnosi da je Šešelj počinio više krivičnih dela i da je omalovažavao nesrpsko stanovništvo u Vukovaru i da je pozivao na njihovo proterivanje sa tih područja.

Antoneti je rekao da je optužnica više puta menjana i da sada sadrži 9 tačaka, od kojih se tri tačke odnose na zločine protiv čovečnosti, a šest na na ubistvo, mučenje, bezobzirno razaranje sela, hotimično uništavanje objekata posvećenih religiji i pljačkanje javne i privatne imovine.

– Tačka 1. progon, deportacija tačka 10. nehumana dela tačka 11., tačka 6. ubistvo, tačka 8. mučenje, tačka 13. hotimično uništavanje objekata namenjenih religiji ili obrazovanje, tačka 14. pljačka javne imovine… – nabrojio je Antoaneti.

– Vojislav Šešelj se po svim tačkama optužnice izjasnio da nije kriv i branio se sam bez pomoći branioca – podsetio je Antoaneti i dodao da je Šešelj aktivno učestvovao u prvoj fazi postupka.

– Osporavao je legalnost međunarodnog suda i kredibilitet svedoka- istakao je Antoaneti.

Rečeno je i da je većina članova Veća došla do konstatacije da Tužilaštvo pravi razliku između krivičnih dela koje je počinio Šešelj i dela koja su počinjena u okviru zločinačkog poduhvata, ali nije dosledno do kraja, pa se stiče utisak da je Šešelj po svim tačkama optužen za zločinački poduhvat.

Sudija je istakao i da tužilac nedosledno koristi termine “nasilje” i “zločin”.

On je istakao i da veće smatra da su optužnica i dokazni predlozi tužilaštva puni nejasnoća i nedoslednosti, što je zakomplikovalo rad i tužilaštva i odbrane i sudskog veća.

ZAKLJUČCI VEĆA:

Veće je uvrstilo u spis veći broj publikacija Vojislava Šešelja i to nam je jasan pokazatelj da li se Šešelju mogu pripisati govori koji se u tim publikacijama citiraju.

– Takođe, uvrstili smo i pismene izjave svedoka, koji su prvobitno dali u korist tužilaštva, a zatim su tokom svedočenja delimično ili potpuno pobijali to što su dali u pisanim izjavama. Veće je razmotrilo svako svedočenje posebno – rekao je Antoaneti a potom dodao da su veću predočeni obimni dokazi u vezi sa hronologijom događaja koji su doveli do raspada bivše Jugoslavije.

– U martu 1990 godine Vojislav Šešelj je osnovao SPO sa Vukom Draškovićem. Nakon nesuglasica između njih dvoje u junu iste godine je osnovao Srpski četnički pokret čiji je bio predsednik, a potom je u februaru 1991. osnovana Srpska radikalna stranka. SRS je uglavnom preuzeo ciljeve SČP, koji su predviđali osnivanje “Velike Srbije” – rekao je Antoaneti.

Nakon toga je saopšteno da je veće detaljno istraživalo ko su bili “Šešeljevci” kako ih ne bi brkali sa “četnicima”.

– Analiza dokaza pokazala je da su se “Šešeljevci” mogli identifikovati po fizičkom izgledu i odeći, ali da to nije bilo odlučujuće. Veće je pažljivo identifikovalo pojedince povezane sa SRS, umesto da sve “četnike” poveže sa Šešeljem – saopštilo je Veće.

Šešelj nije povezan sa paravojnim formacijama

Veće je reklo da nema dovoljno dokaza da je Vojislav Šešelj bio povezan sa paravojnim formacijama.

– Sud je našao da su Šešeljevi dobrovoljci bili “moralno potčinjeni” lideru SRS, ali ne i pod njegovom vojnom komandom kada su učestvovali u borbenim dejstvima – reklo je veće.

Veće konstatovalo da ne postoje pravni elementi za zločine protiv čovečnosti

Antoaneti je istakao da dokazi ne dokazuju da se u Hrtkovcima radilo o organizovanom napadu na hrvatsko stanovništvo, kao i da je većina članova Veća konstatovala da Šešelj nije direktno učestvovao u proterivanjima Hrvata iz Hrtkovaca, kao i da Tužilaštvo ne bi trebalo da zahteva direktnu, već indirektnu odgovornost za progon.

– Ne postoje pravni argumenti za bilo kakvu krivičnu odgovornost za zločine protiv čovečnosti – naveo je Antoaneti i dodao da Tužilaštvo nije dalo dovoljno dokaza za zločine ubistva nesrpskih zatočenika kod Sarajeva, mučenje kod Zvornika, pljačkanje privatne i javne imovine u Vukovaru…

Ratni zločini – veće smatra da je utvrđeno postojanje oružanog sukoba u Hrvatskoj u vreme na koje se donosi optužnica.

Tužilac nije predočio dovoljno dokaza da bi se utvrdilo da su počinjena sledeća krivična dela:

Ubistvo na području Crne reke, okrutno postupanje prema zatočenicima na Ovčari, okrutno postupanje u skladištu Velepromet, mučenje u kasarni, ubistvo civila oko Sarajeva, pljačke imanja kod Vukovara.

Nije kriv za pustošenje sela i gradovasaopštilo je Veće.

Tužilac NIJE dokazao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata.

Nije postojalo podsticanje za ratne zločine. Većina članova veća smatra da Tužilaštvo nije dokazalo da nije postojala uzročno posledična veza između Šešeljevih govora i zločina koji su počinjeni u Mostaru, Zvoniku i širem području Sarajeva.

PRESUDA:

VEĆE PO TAČKI 1. – PROGON I ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 4. – UBISTVO – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 8. MUČENJE – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 9. OKRUTNO POSTUPANJE – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 10. DEPORTACIJA – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 11. NEHUMANA DELA – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 12. RAZARANJE I PUSTOŠENJE – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 13. UNIŠTAVANJE RELIGIJSKIH I OBRAZOVNIH OBJEKATA – OPTUŽENI NIJE KRIV

TAČKA 14. PLJAČKANJE JAVNE I PRIVATNE IMOVINE – OPTUŽENI NIJE KRIV

– Ovom oslobađajućom presudom po svih devet tačaka optužnice, nalog za hapšenje od juna 2015. godine postaje bezbedan. Vojislav Šešelj slobodan čovek – rekao je Antoaneti.

izvor:alo/radio XXL